Historija

Historija

Izvor: Wikipedija

Skoči na: orijentacija, traži

Historija
Predloženo je da se ovaj tekst uklopi u članak Povijest. (Rasprava)

Termini povijest i historija u hrvatskom se jeziku ponekad koriste kao istoznačnice, ali danas uvelike prevladava “povijest”. Historija je riječ koja se u srpskom jeziku rabi u značenju koju u hrvatskom jeziku ima riječ “povijest”.
U svakodnevnom govoru oba termina označavaju dva bitno različita pojma: prošlu zbilju i znanost koja proučava tu zbilju. Jedno objašnjenje pojmovnih problema i terminošloške zbrke dano je u Općoj enciklopediji JLZ (3. svezak, 1977) u odrednici Historija ili povijest. Hrvatska enciklopedija izbjegava tu diskusiju stavljajući uz pojam “historija” samo uputu na članak “povijest”, u svesku koji još nije objavljen.

U znanosti, danas se terminom povijest označava prošla zbilja, a znanost koja ju proučava naziva se povjesnica ili historiografija. Kod nekih jezično nostalgičnih krugova (na doba Novosadskog dogovora i ideologije nasilnog jezičnog jedinstva), koji su skloni pretjeranoj uporabi i zadržavanju tuđica na štetu čistih hrvatskih izraza, progurava se oblik “historija”.

Riječ “historija” je međunarodnica: potječe iz grčkog. Odatle je prešla u latinski, te u sve suvremene europske jezike.
Iako se u hrvatskom manje koristila nego u srpskom, to nije srpska riječ; srpski je istorija (a neki srpski autori koriste i riječ “povest”[nedostaje izvor]).

Značenje u grčkom [uredi]

Grčki pojam istoria (ἱστορία, istoria, istraga ili informacija, spoznaja dobivena istraživanjem, od glagola ἱστορεῖν, istraživati) izvorno nije vezan samo uz prošlost. Pojavljuje se prvi put u V. st. pr. Kr. kod grčkoga pisca Herodota u značenju: znanje, ispitivanje, znanje, stečeno ispitivanjem, obavijest, opisivanje i pripovijedanje; posebno je važno značenje toga pojma u smislu dobivanja obavijesti ispitivanjem svjedoka. Herodot i njegovi nasljednici nastojali su sustavnim istraživanjima dobiti objektivnu sliku o stranim narodima i o prošlim događajima.

Filozofska terminologija [uredi]

U praxis filozofiji postoji specifično razlikovanje pojmova historija i povijest, kojim je pokušao na silu zadržati nepotrebnu tuđicu u hrvatskom jezuiku filozof Milan Kangrga. Vidi članak: Historija i povijest u praxis filozofiji. (Praxisovci, filozofski krug, koji je nakon početnog kvalitetnog rada, postao poznat po antihrvatskim i komunističko-tvrdostrujaškim stavovima [1]). Njegove stavove valja uzeti sa zadržkom, jer je nerijetko bio “optuživan” za (pro)jugoslavenstvo, “jugomarksizam” i sl., odnosno da ne može osoba koja se izjašnjavala Jugoslavenom (što automatski povlači i ideološku usmjerenost) davati prosudbe o hrvatskom jeziku. Štoviše, valja imati na umu da je na seminaru za profesore etike u ožujku 2005., sasvim ozbiljno obznanio da “nacionalist nije čovjek” te da “desničar ne može biti intelektualac”[2].

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava / Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava / Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava / Promijeni )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Odjava / Promijeni )

Povezivanje na %s

%d bloggers like this: