Skeneri i stampaci

Skeneri i štampači i njihove osobine

Princip rada skenera

U grubim crtama rad skenera je sasvim jednostavno opisati: predložak se u skeneru izlaze bijeloj svjetlosti (jer ona sadrzi sve valne duljine – boje koje naše oko vidi) te se registrira kojim se intenzitetom svjetlost od pojedine točke odbila (refleksivni način rada), odnosno koliko je svjetlosti kroz točku predloška prošlo (transparentni način) i taj podatak se pretvara u numeričku vrijednost. Kao trajan i stabilan izvor bijelog svjetla obično se koriste fluo­rescentne lampe, a za sam postupak pretvorbe zadužena je glava, najvažniji dio skenera, bogato opremljena sičusnim fotoosjetljivim elementima. U skenerima se redovito koriste CCD (Charged Coupled Device) ili PMT (Photo Multiplier) sklopovi, a uporabajednih ili drugih ovisi o vrsti i klasi skenera. CCD elementi su manjih dimenzija te nešto slabije osjetljivosti i niže cijene sto ih čini standardom za ručne, stolne i specijalizirane skenere za dijapozitive, dok se PMT ćelije koriste u visokoprofesionalnim sustavima (citaj: raznovrsnim rotacijskim skenerima) iznimne preciznosti.  Skeniranje u boji predstavija dodatni problem jer se u tom slucaju ne mjeri samo intenzitet svjetlosti, več i njezina nijansa. Kromatske teorije odavno su utvrdile i u praksi taj zadatak ostvarile opisivanjem boja putem tri osnovne komponente, crvene, zelene i plave svjetlosti (RGB ­Red, Green i Blue) čije mijesanje punim intenzitetom stvara bijelu svjetlost. Dok ovakav sustav u npr. televizoru funkcionira za stvaranje boja, kod skenera put je obrnut: bijela se svjetlost razlaze na crvenu, zelenu i plavu komponentu te se posebno bilježe intenziteti svake komponente u pojedinim točkama. Nekim su skenerima za ovaj postupak potrebna tri prolaza glave preko predloška (svaki za jednu komponentu), dok su oni bolji u stanju sva ocitavanja obaviti odjednom pa se često nazivaju i “jednoprolaznim” skenerima.Za samo razlaganje boja se kod troprolaznih skenera mogu koristiti bilo tri različita izvora svjetla, bilo tri filtera koji se izmjenjuju nakon svakog prolaza, a jednoprolazni skeneri su tipično opremljeni s tri skupa fotoosjetljivih elemenata ispred kojih se nalaze crveni, zeleni, odnosno plavi filter. U žargonu se R, G i B komponente često nazivaju i kanalima.Buduci da glava skenera sadrzi konačan broj fotoosjetljivih eleme­nata (tu postoje relativno kruta ograničenja nametnuta njihovim fizičkim dimenzijama, a i cijenom, tj. isplativošću), kao i s obzirom na prirodu pohranjivanja svih podataka na računalu, jasno je da skenirana slika mora biti diskretizirana, tj. podijeljena na konačan broj osnovnih elemenata. Ono što skener prenosi računalu je, dakle, mreža polja u kojima se nalaze numerički podaci koje je skener očitao. Takav se oblik predstavljanja slike naziva bitmapa, a njeni elementi pikseli (od engl. pixel – picture element). Fizička veličina piksela izrazava se preko rezolucije bitmape kojaje gotovo uvijek jednaka po obje dimenzije.

Skeneri i štampači i njihove osobine

Povezivanje skenera s računalom

Veza skenera s računalom ima dvije značajne razine: fizičku i program­sku. Sto se tiće fizičkog načina povezivanja, velika količina podataka koju skener mora prenijeti računalu uvjetovala je orijentaciju na brže sklopove te se kod večine skenera ta veza ostvaruje SCSI [Small Computer System Interface) sučeljem. Ovo posebno vrijedi za spajanje skenera na Macintosh računala koja su serijski opremljena odgovaraju­cim konektorom. U varijanti za PC s nekim se skenerima isporučuju kartice koje vecinom odgovaraju istom tom standardu ili se pak morate osloniti na SCSI kontrolere nezavisnih proizvoda~a. Osim navedenog, na PC-u se ponekad koriste u dvosmjerna paralelna i serijska komunikacija (uobičajena kod ručnih skenera), ali one brzinom značajno zaostaju za SCSI vezom.Ono što ce osobi koja radi sa skenerom vjerojatno biti važnije jest veza s uređajem kroz programe za skeniranje. Nakon početnih raziika u pristupima i male anarhije koja je vladala dok su se skener smatrali egzotićnim napravama, danas je ustaljena praksa da se skeniranje odvija neposredno iz nekog od popularnih programa za obradu bitmapirane slike (Adobe Photoshop, Corel PhotoPaint i drugi), a neposrednu vezu i prevođenje naših želja u naredbe skeneru ostvaruje pogonski program, tzv. drajver, koji se poziva iz aplikacije i koji omogucava regulaciju svih raspolozivih parametara karakteristi­cnih upravo za skener kojemu je namijenjen. Budući da sama računala i operativni sustavi uglavnom ne raspolažu nikakvim sposobnostima komunikacije sa skenerima, za izradu drajvera i njihovu isporuku uz skener redovito se brinu sami proizvodaći. Kvalitetno napisan drajver moze značiti veliko olakšanje operateru i značajan razlog za nabavu upravo tog modela skenera.U PC svijetu faktički je usvojen TWAIN (Tool Without An Interesting Name) standard koji omogučava upotrebu istog TWAIN drajvera u svim Windows aplikacijama, dok se za Macintosh obično osiguravaju tzv. plug-in drajveri sličnih svojstava.

Vrste skenera

Osnovna podjela prema vrsti i nacinu skeniranja razlikuje ručne, stolne, skenere za dijapozitive i rotacijske skenere.Ručni skeneri su najjednostavniji i najjeftiniji te služe u primjenama na koje se postavljaju najmanji zahtijevi. Kretanje glave za skeniranje u ovom slučaju obavlja sam korisnik prevlačenjem (kotrljanjem) skenera preko predloska. Drajveri ovih skenera redovito upozoravaju na eventualno prekoračenje brzine povlačenja a s obzirom da je širina trake koju u jednom prolazu

Skeneri i štampači i njihove osobine

skener očita obično ograničena na desetak centimetara, često se uz ove skenere isporučuju i programi koji mogu automatski spojiti dijelove dobivene uzastopnim skeniranjem paralelnih traka s nekog večeg predloška. Takav postupak svakako nije pogodan za širu primjenu, ali niska cijena ovih modela koja ih čini pristupačnima najširem krugu korisnika opravdat če njihovu upotrebu posebno za jednobojno (crno-bijelo) skeniranje, npr. logotipova i manjih crteza.

Stolni (tlatbed) skeneri su kategorija koja se najburnije razvijala u zadnjih nekoliko godina. Njihove su današnje mogučnosti sve bliže rotacijskim skenerima uz bitno manju cijenu i veču praktičnost. Ovi su skeneri obično A4 ili ponekad A3 formata, a mogu se opremiti i dodatkom za skeniranje transparentnih predložaka ili automatsko umetanje stranica, što se često koristi u sustavima za skeniranje i arhiviranje papirnate dokumentacije. Predlošci se u stolne skenere obično umeču na staklenu plohu ispod koje se giba glava za skeniranle s izvorom svjetlosti, dok se s gornje strane predložak izolira zatvara­njem poklopca ali postoje i (glomaznije) izvedbe kod kojih se giba predlozak, a glava miruje. Iako su sve donedavno ovi uređaji uglavnom predstavljali kompromis između skupih rotacijskih i ograničeno upotrebljivih ručnih skenera, najnovije tendencije u njihovom razvoju otvaraju sasvim nove perspektive u korištenju zahvaljujući iznimnoj kvaliteti koju su ustanju pruziti, ali takvi modeli su i cijenom opet daleko blizi rotacijskim skenerima. Ipak, stolni skeneri danas su najčešći u svakodnevnoj upotrebi i široko primjenjivi u poslovima pripreme za tisak.

Skeneri za dijapozitive (dija skeneri) su najmlađa kategorija skenera nastala iz potrebe da se skeniranje obično nevelikih transparentnih predlozaka (npr. 35 mm, 6×4,5 ili 6×6 cm) veče uz odgovarajuće minijaturnu i lako prenosivu napravu umjesto za nesrazmjerno velika kučišta nevelikih dimenzija u koja se predlošci umeču poput disketa u disketnu jedinicu ili se čak izvode u inačici koja se moze ugraditi u kučiste računala. Osim dijapozitiva, predlošci za ove skenere kod boljih modela mogu biti i negativi koji se u procesu skeniranja konvertiraju u pozitive. No, bez obzira na vrstu predloška, njegove male

Skeneri i štampači i njihove osobine

dimenzije često zahtijevaju velika uvečanja (i do desetak puta ili višse) te se stoga na ove

skenere postavljaju visoki zahtjevi na rezoluciju, cemu pogoduje dobra izoliranost optičkih i mehaničkih sklopova od vanjskih utjecaja.

Rotacijski skeneri kvalitetno razlučivanje boja i visoke rezolucije ovdje su, naravno, popračeni i odgovarajučom cijenom (redovito iznad 25.000 DEM), što rotacijske skenere obično drzi podalje od korisnika manjih potreba i zahtjeva. Ipak, rad s današnjim rotacijskim skenerima velika je satisfakcija onima koji si to mogu priuštiti, jer ovi uređaji često sadrže i bogate biblioteke postava parametara za najraznovrsnije predloške, klasificirane po dominantnoj boji, eksponiranosti itd., čime se minimizira utrošak vremena i mogučnost greške, a postizu impre­sivni rezultati. Iako je spomen rotacijskih skenera kroz povijest obično asocirao na ormare i drugi masivni namještaj, danas postoji solidan broj stolnih (po dimenzijama, a ne po načinu skeniranja) rotacijskih skenera jednako visokih performansi.

Raspoloživi načini skeniranja

Dijelom zbog različite naravi slika, a dijelom zbog ograničenosti starijih skenera, u stolnom izdavaštvu se ustalilo nekoliko različitih načina rada skenera, a moderni skeneri bez problema mogu obaviti bilo koji od tih zadataka.Jednobojno skeniranje (line-art) – to je način rada u kojem skener  za svaku analiziranu točku (piksel) odredi samo da li je crn ili bijel, a dobivena bitmapa sastoji se samo od crnih i bijelih piksela. Pohranjiva­nje slike zahtijeva 1 bit po svakom pikselu.

Skeneri i štampači i njihove osobine

Skeniranje u sivoj skali (grayscale) – svakom se pikselu dodjeljuje numerička vrijednost u rasponu od 0 do 255 koja odgovara pojedinoj razini zacrnjenja (razini sivog, sivoj nijansi). Nastalo je kao oblik neposrednog prijenosa polutonske (kako je obicno zovemo, “crno­bijele”) fotografije na racunalo. Pohranjivanje slike zahtijeva 8 bita (1 bajt) po pikselu.Skeniranje u punoj boji (full color ili true color) – pikseli bitmape nastale ovakvim skeniranjem sadže numeričke iznose od 0 do 255 za svaku od osnovnih svjetlosnih komponenti: crvenu, zelenu i plavu, cime se ostvaruje ukupna paleta od 2563=16.777.216 boja. Za pohranjivanje slike potrebna su 3×8=24 bita, tj. 3 bajta po pikselu.Šira primjena skenera potakla je proizvodače da u novije vrijeme ovaj osnovni arsenal dopune i dodatnim oružjima:

Rastersko skeniranje (halftone) – služi kao skračenje postupka rasteriranja slika u sivoj skali. Bitmapa koja ovako nastaje je jedno­bojna (1 bit/pikselu), ali se sive nijanse s uzorka ne interpretiraju kao crne ili bijele, več se tim područjima pridjeljuje rasterski uzorak. Sloboda u odabiru rastera ovisi o trudu programera drajvera.                                                              Skeniranje u 256 boja – ovaj postupak nudi uštedu prostora bez gubitka podataka o boji i pronalazi svoju primjenu kod relativno jednolicnih uzoraka. Svaka točka opisanaje s 8 bita, a u opis slike ulazi i paleta, tj. tablica koristenih 256 boja.

Rezolucija

Nesumnjivo najčešće spominjani pojam vezan uz problematiku izbora skenera i samog skeniranja jest rezolucija (razlučivost, razluči­vanje) uređaja. Ovaj pojam, koji se često sasvim neopravdano pretpo­stavlja svim drugim kvalitetama skenera, označava dimenzije najma­njeg dijela predloška koji je skener u stanju raspoznati. Kako značajne inovacije u računalskoj tehnici več tradicionalno dolaze s one strane Atlantika, to se i za ovu veličinu udomačila anglosaksonska mjera izražena brojem točaka po inču (dpi) ili, rjeđe, linija po inču (lpi). Smisao obje jedinice je isti, a samo o autoru ovisi da li mrežu koju skener očita radije promatra kao skup točaka ili niz linija. Ipak, u cilju  izbjegavanja nesporazuma i brkanja rezolucije s gustočom rastera izlazne jedinice (koja se redovito izražava u lpi) za preporuku je uporaba prve jedinice. Iz istog razloga povremeno se u literaturi zateknu i

Skeneri i štampači i njihove osobine

jedinice ppi (pixels per inch) i spi (samples per inch) koje su identične spomenutima, ali se koriste isključivo u kontekstu rezolucije skeniranja. Ako ste se več udomačili u radu s računalima, niti jedna od ovih jedinica vas zasigurno neće zbunjivati, ali pripadate li “klasičnoj” grafičkoj školi, jednostavan naćin pretvorbe u broj točaka po centime­tru je dijeljenje s 2,54. Neki programi za skeniranje možda će vam omogučiti i neposredan unos veličina u metričkom sustavu. Oznaka maksimalne rezolucije od npr. 600 dpi govori da najmanji djelić predloška koji je “oko” skenera u stanju uočiti ima širinu i duljinu od 1/600 inča (palca), tj. oko 0,042 mm.Vodoravna i okomita rezolucija. Kod pojedinih skenera javlja se slučaj da se odvojeno navode različite veličine rezolucije u smjeru protezanja glave skenera, tj. optičkih elemenata (vodoravna rezolucija) i u smjeru kretanja glave, odnosno podloge s predloškom tijekom samog postupka skeniranja (okomita rezolucija). Razlog tome je posve logičan i lezi u samoj tehnološkoj izvedbi stolnih skenera. Naime, vodoravna rezolucija očigledno je ograničena brojem ” fotoosjetljivih elemenata na samoj glavi skenera, a taj je, iako proizvodaći skenera teže da bude što veći, ograničen dimenzijama pojedinog elementa, koje nipošto nisu zanemarive i trenutno predstavljaju svojevrsnu tehnološku barijeru te stoga brojke u ovoj rubrici rijetko prelaze 600 dpi. S druge strane, okomita rezolucija vezanaje samo uz pogonski mehanizam, tj. koračni (step) motor koji pokreče glavu ili predložak. S tehnološkog gledišta to nije tako veliki problem pa je ova rezolucija obićno viš od vodoravne. Najčešće dvije rezolucije veze faktor 2, pa tako 1200 susrečemo skenere od 300×600, 400×800 ili 600×1200 dpi. Ovakva realizacija olakšava (ubrzava) svakodnevno skeniranje kod kojeg se redovito navodi samojedna radna rezolucija, referentna za obje dimenzije (vidi sljedeci odlomak).Hardverska i softverska rezolucija. Sve navedeno u prethodnim odlomcima odnosilo se na tzv. hardversku (“stvarnu”, “optičku”) rezoluciju skenera, tj. onu koja je određena njegovom elektroničkom izvedbom. U novije doba su se, međutim, pojavili skeneri u čijim se karakteristikama istiću visoke “softverske” ili “interpolirane” rezoluci­je. Konkretno, taj pojam znaći daje, unatoč tehnološkim ogranicenjima, pri skeniranju moguće zatražiti (i dobiti) sliku u rezoluciji višoj od stvarne. U tom slucaju skener realno skenira sliku u svojoj največoj rezoluciji, a zatim na scenu stupaju matematicki algoritmi koje provodi sklopovlje skenera ili procesor računala, a čija je svrha da “izmisle” nedostajuće podatke ne narušavajući kvalitetu slike, dapače, simulira­jući da je ona zaista skenirana u tako visokoj rezoluciji. Da taj postupak ne bi postao isuviše složen i spor, obićno se raspoložive interpolirane rezolucije nude u visekratnicima hardverske.

Dubina

Dubina, tj. broj bita po kanalu je mjera osjetljivosti skenera, odnosno njegove sposobnosti finog razlikovanja nijansi. Ova veličina neposredno uvjetuje ukupan broj raspoloživih nijansi. Ako skener raspolaze s osam bita po kanalu u sivoj skali, to znaci da je u stanju razlikovati 28= 256 nijansi sivog. Analogna je situacija kod skeniranja u boji, jer se ono svodi na mjerenje zacrnjenja po R, G i B kanalima. Umnožak broja nijansi u svakom kanalu daje ukupan broj boja koje skener moze raspoznati. Ako se kaže da skener raspolaže 10-bitnom bojom (10-bitni skener), to u prijevodu znaci da raspoznaje 1024 nijanse u R,G,B kanalima ili ukupno

Skeneri i štampači i njihove osobine

terminologija nije u svemu potpuno usklađena, moguče je da se za isti taj skener kaže i daje 30-bitni pri čemu se, naravno, misli na zbroj bita u sva tri kanala.                          Današnji se stolni skeneri uglavnom kreču unutar 8 do 12 bita po kanalu, dok rotacijski postižu i 16 bita. Standardni formati za pohranji­vanje slika. u datoteke razlikuju, međutim, samo 256 sivih nijansi (8 bita) u sivoj skali, odnosno 16 milijuna boja (3×8=24 bita). Skener, tj. drajver, mora stoga pri prijenosu slike u računalo irtvovati dio svog bogatog spektra, ali če, zahvaljujući ugradenim algoritmima za pretvorbu, konačna slika ipak biti bogatija finim nijansama u kritičnim (najsvjetlijim i najtamnijim) područjima, tj. tamo gdje bitovima siromašniji skener ne bi niti zapazio razlike.

Tonska gustoča

Tonska gustoća (dinamički raspon, density range, D) je brojka kojom se izražava razlika između najsvjetlijeg i najtamnijeg tona koji skener moze razaznati, a kreće se u rasponu od 0 do 4. Općenito, veca gustoća znaći bolje “hvatanje” detalja u jako zasjenjenim područjima i bogatiju reprodukciju i ponajbolji je pokazatelj koji “iz prve” moze reći mnogo 0 kvaliteti skenera. Tehničke specifikacije često razlikuju veličine označene s D i Dmax. Dmax’ je veća brojka i označava apsolutni raspon tonova vidljivih skeneru, ali prilagođenja optike i elektronike putem zadavanja parametara obično uvjetuju smanjenje tog iznosa pri pojedinom skeniranju i to je veličina koja se standardno označava s D.Čak i profesionalni fotografski filmovi, odnosno fotografije i dijapozi­tivi rijetko rasponom boja koje mogu zabilježiti prelaze 3,0 do 3,5D te stoga prosječne vrijednosti koje iznose oko 2,8D za stolne, 3,2D za dija­i 3,6D za rotacijske skenere osiguravaju dovoljno vjernu reprodukciju.

Brzina skeniranja

Većina proizvođača navodi brzinu skeniranja u cm/s. Radi se o brzini pomicanja glave kod skeniranja. Taj podatak u većini slučajeva nema nikakvo značenje, jer je prolaz glave preko predloška samo jedna od komponenti koje utječu na stvarnu brzinu skeniranja. Na nju mnogo više utječu broj prolaza skenera, brzina prijenosa podataka, brzina obrade podataka u skeneru te brzina i praktičnost upravljačkog programa koji dolazi sa skenerom.

Broj prolaza skeniranja

Prvi skeneri koji su se pojavili mogli su skenirati samo crno-bijelu sliku. Korak prema skeniranju u boji je skeniranje slike tri puta: kroz crveni, zeleni i plavi filtar. To zahtijeva tri skeniranja, pa je tri Skeneri i štampači i njihove osobine

puta sporije. Troprolazni su skeneri danas vrlo rijetki te se najčešće susreću jednoprolazni, koji sve tri boje skeniraju u jednom prolazu.

Upravljački program skenera

Skener je vrlo važan u postupku skeniranja, no to je tek polovica sustava za skeniranje. Druga polovica jest

upravljački program. Dobar skener i loš upravljački program dati će mnogo lošiji rezultat nego lošiji skener i odlični upravljački program. Svaki skener dolazi sa svojim upravljačkim programom. U načelu s upravljačkim programom koji dolazi uz jedan skener nije moguće skenirati na skeneru drugog proizvođača. Većina skenera namijenjena je radu na IBM PC sukladnim računalima i Macintosh računalima. Kvaliteta upravljačkog programa utječe ne samo na kvalitetu postignutog krajnjeg rezultata, nego i na brzinu rada.


Postupak skeniranja

U postupku skeniranja osim kvalitete skenera i upravljačkih programa odgovornost za konačne rezultate snosi i osoba koja skenira. Razlog tome je relativna brojnost parametara skeniranja koji mogu potpuno izmijeniti izgled skenirane slike.

Stoga je za uspješan rad neophodno razumijevanje utjecaja svakog od parametara na rezultat skeniranja.

Postupak skeniranja započinje otvaranjem programa za obradu slika (npr. Adobe Photoshop, PaintShopPro, Corel PhotoPaint i sl.). U izborniku svakog od tih programa postoji izbor za skeniranje. Nakon što se klikne na taj izbor pokrene se upravljački program za skeniranje.

Skeneri i štampači i njihove osobine

Histogram

Histogram je dijagram o zastupljenosti pojedinih razina sive skale (kod pregleda u boji – obojenja u pojedinim kanalima za svaku boju) na izabranom području slike. Taj je dijagram važan pri izboru crne i bijele točke (engl. black spot, BS i white spot, WS), gama faktora te kao osnova za korekciju tonskih krivulja.

Histogram za sliku u sivoj skali

Histogrami za istu sliku u boji po kanalima (crvenom, zelenom i plavom)

Izbor crne i bijele točke

Fotoosjetljivi elementi intenzitet svjetlosti s predloška pretvaraju u numeričku vrijednost u rasponu koji je određen brojem bita po kanalu. O parametrima koji su zadani skeneru ovisi koje će vrijednosti sivoj skali (od 0% do 100% zacrnjenja) biti pridijeljene pojedinim numeričkim vrijednostima dobivenim u postupku skeniranja. Budući da predlošci često jako variraju u svojoj kvaliteti nužno je skeneru na neki način ukazati na tonsko područje kojem treba dati najviše pažnje i osjetljivosti. Zato prije skeniranja treba odrediti tzv. crnu i bijelu točku, tj. granične razine zacrnjenja. Neka se npr. koristi skener kojim će se skenirati slika u sivoj skali s 8 bita za svaku točku slike (razine sivoga označene su vrijednostima od 0 do 255). Pridijeli li se crnoj točki

Skeneri i štampači i njihove osobine

vrijednost 15, a bijeloj vrijednost 232 (obično veći broj označava slabije zacrnjenje) onda će skener sve točke kojima tijekom skeniranja interno pridijeli razinu manju ili jednaku 15 računalu poslati kao potpuno crne (vrijednost 0), a one koje imaju razinu veću ili jednaku 232 kao potpuno bijele (vrijednost 255). U upravljačkim programima nekih skenera crna i bijela točka posredno se reguliraju kroz veličine nazvane svjetlina i kontrast (engl. brightness i contrast). Iako su ti nazivi bliži svakodnevnom govoru, njihov smisao u skeniranju je upitan i rezultati nastali njihovim promjena obično su teže predvidljivi.

. originalna slika u sivoj skali; b. slika s BS=15 i WS=130; c. slika s BS=100 i WS=225

slika sa svjetlinom +30; b. slika sa svjetlinom -30; c. slika s kontrastom +50; d. slika s kontrastom – 50

Skeneri i štampači i njihove osobine

Gama-faktor

Podešavanje gama-faktora obično je usko vezano za izbor crne i bijele točke. Vrijednost gama-faktora (broj između 0,10 i 9,99) vezana je obično za srednji ton (engl. midtone) ali to ovisi o upravljačkom programu. Normalna (nekorigirana) vrijednost gama-faktora je 1,00 što znači da numerička razina koja odgovara zacrnjenju od 50% predstavlja točno aritmetičku sredinu crne i bijele točke. Numerički gledano, pomak srednjeg tona prema crnoj točci uvećava gama-faktor, a pomak prema bijeloj točci ga smanjuje. Utjecaj gama-faktora na samu sliku utječe na raspodjelu tonova koji se nalaze u srednjem području, tj. relativno daleko od crne i bijele točke. Pomak srednjeg tona prema crnoj točci (povećanje gama faktora) dovodi do toga da cijela slika postaje svjetlija. Kada se srednji ton pomiče prema bijeloj točci (smanjenje gama faktora) slika postaje tamnija. Kod slika u boji utjecaj gama-faktora može se prikazati tablicom:

slika s gama-faktorom 0,4; b. slika s gama-faktorom 2,0

Rad sa spremnicima s tintom

Za osiguravanje vrhunske kvalitete ispisa na svom skenru morat ćete provesti nekoliko jednostavnih postupaka za održavanje. Ovaj odjeljak sadrži smjernice za rukovanje spremnicima s tintom i upute za mijenjanje, poravnavanje i čišćenje spremnika s tintom. Ako je upaljena lampica Provjerite spremnik s tintom, to znači da možda trebate provjeriti spremnike s tintom. To može značiti da spremnici s tintom nisu pravilno instalirani ili ih nema, plastična traka nije uklonjena sa spremnika s tintom, u spremnicima nema boje ili je došlo do zastoja spremnika s tintom.

Skeneri i štampači i njihove osobine

Rukovanje spremnicima s tintom

Prije promjene spremnika s tintom bilo bi dobro da znate nazive njegovih dijelova i način rukovanja

1. Kontakti boje bakra

2. Plastična traka s ružičastim jezičcem za povlačenje (morate je ukloniti prije umetanja)

3. Raspršivači tinte ispod trake

Upozorenje Pazite da ne ispustite spremnik s tintom. Tako se mogu oštetiti i

postati neiskoristivi.

Zamjena spremnika s tintom

Kada je razina tinte u spremniku niska zamijenite spremnik s tintom. Prije uklanjanja praznog spremnika s tintom pobrinite se da imate rezervni spremnik s tintom. Ako ispisani tekst djeluje izblijedjelo ili općenita kvaliteta ispisa oslabi, trebali biste zamijeniti spremnike s tintom.

Zamjena spremnika s tintom

1. Provjerite je li skener uključen. Opreznost ako je skener isključen kada podignete vratašca za

pristup nosaču spremnika s tintom, skener neće otpustiti spremnike. Uređaj skener možete oštetiti ako spremnici s tintom nisu dobro uglavljeni na desnoj strani dok ih pokušavate ukloniti.

2. Provjerite je li ladica za papir spuštena i jeste li u ladicu za papir umetnuli čisti bijeli papir veličine letter ili A4.

3. Spuštanjem otvorite vratašca za pristup nosaču spremnika. Nosač spremnika se pomiče krajnje desno u skeneru

4. Pričekajte da se nosač spremnika umiri i utiša, a zatim lagano palcem pritisnite spremnik s tintom kako biste ga otpustili. Ako mijenjate spremnik s tintom u tri boje, izvadite spremnik s tintom iz utora s lijeve strane. Ako mijenjate spremnik s crnom tintom ili spremnik s tintom za ispis fotografija,  izvadite spremnik s tintom iz utora s desne strane.Utor spremnika s tintom za spremnik s tintom u tri bojeUtor spremnika s tintom za spremnike s crnom tintom i tintom za ispis fotografija

5. Povucite spremnik s tintom iz utora, prema sebi.

6. Ako uklanjate spremnik s crnom tintom kako biste umetnuli spremnik s tintom za ispis fotografija, spremnik s crnom tintom pohranite u štitnik spremnika s tintom.

Skeneri i štampači i njihove osobine

7. Pažljivo otpakirajte novi spremnik s tintom, dodirujte samo crnu plastiku te uklonite traku pomoću ružičastog jezičca za povlačenje.

a. Kontakti boje bakra

b. Plastična traka s ružičastim jezičcem za povlačenje (morate je ukloniti prije umetanja)

c. Raspršivači tinte ispod trake

Opreznost Nemojte dodirivati kontakte boje bakra ili raspršivače tinte.

Dodirivanjem tih dijelova možete uzrokovati začepljenja, prekid dotoka tinte i slabe električne veze.

8. Pod blagim kutom prema gore gurnite novi spremnik s tintom u prazan nosač. Kažiprstom gurnite spremnik s tintom naprijed dok ne sjedne na mjesto. Ako spremnik s tintom koji postavljate ima mali bijeli trokut na svojoj naljepnici, kliznite spremnik s tintom u lijevi utor. Oznaka za utor je zelena s punim bijelim trokutom. Ako spremnik s tintom koji postavljate ima mali bijeli kvadrat ili bijeli peterokut na svojoj naljepnici, kliznite spremnik s tintom u desni utor. Oznaka za utor je crna s punim bijelim kvadratom ili peterokutom.

9. Zatvorite vratašca za pristup nosaču spremnika s tintom. Ako umećete novi spremnik s tintom, skener počinje ispis stranice za poravnavanje spremnika s tintom.

10. Umetnite stranicu za poravnavanje spremnika s tintom na desni prednji kut stakla tako da je vrh stranice okrenut udesno.

11. Pritisnite gumb Početak skeniranja.

RAD  SA SKENERIMA

Npr: HP SCANJET 7400C

KAKO UPOTREBITI SKENIRANE DOKUMENTE

Email : skeniran sadržaj se automatski kači kao attachment file u otvorenoj novoj poruci u programu za slanje Email-a.

Fax : ako postoji program za fax aktivira se i skenirani sadržaj se može poslati na željene brojeve fax mašina (nije predviđeno ya korišćenje u Entelu)

Copy : skenirani sadržaj se štampa na odabranom printeru i u proizvoljnom broju kopija

Skeneri i štampači i njihove osobine

Post : skenirani sadržaj se automatski preradjuje u oblik koji se može postaviti na WEB site.

File : Skenirani sadržaj se može spasiti kao dokument na mrežnom ili lokalnom disku u željenom formatu.

Edit : Skenirani sadržaj se preko pripadnog OCR programa učitava u tekst procesor npr. WORD 97-2000

Change : Skenirani sadržaj može se dorađjivati (npr. izdvajanje dela dokumenta, menjanje kontrast, oštrine, uvećavanje, smanjivanje i sl.)

ENERGOPROJEKT ENTEL MIS Služba 1
GDE SE STAVLJA MATERIJAL • Automatic Documents Feeder :Na poklopac se slože A4
ZA SKENIRANJE listovi sa sadržajem okrenutim prema gore. To je default
opcija i u slučaju ako postoji nešto i ispod poklopca na
staklu, skener uzima prvo papire sa poklopca, redom jedan
po jedan uz (opciono) čekanje za potvrdu nastavka
skeniranja (Scan) ili kraj (Done). Rezultat skeniranja je
jedan dokument od više stranica (osim ako se koristi  Adobe
PhotoShop kada se svaka stranica spašava kao pojedinačna
slika). Daljnja obrada kroz odgovarajuće programe.
• Staklo ispod poklopca: podrazumeva se jedan dokument i
ako se koristi program za skeniranje HP Precission Scan Pro
moguće je raditi promene  granica za skeniranje, osvetljenja,
kontrasta, zasićenost boja i sl.
• Poseban dodatak za skeniranje slajdova.
PROGRAM
HP Precission Scan Pro 3.0 OVO JE PREPORUČEN NAČIN KORIŠĆENJA ZA
SKENIRANJE!

SKENIRANJE SA STAKLA

Sa leve strane programa postoji opis koraka (Guided steps- za slučaj skeniranja sa stakla ) koje treba jednostavno koristiti od koraka 1. do 5. da bi se uspešno izvršilo skeniranje. Program automatski detektuje i definiše parametre za skeniranje.

Skeneri i štampači i njihove osobine

Podizanje i spuštanje poklopca je signal za početak skeniranja.

Podesiti kursorom granice za skeniranje

Potvrditi tip zapisa koji se skenira tj. Output Type

Pre početka skeniranja proveriti i po potrebi promeniti, rezoluciju skeniranja. Meni komandama Tools i Advance mogu se raditi rotiranje, promena veličine, skaliranje, rezolucija, osvetljenje, oštrina i sl nad skeniranim materijalom. Kraj skeniranja : dobijen rezultat u zavisnosti od  opcije:

Scan To daje izbor program za daljnju obradu koji se automatski otvara i u njemu se nalazi skeniran sadržaj.

Save As skeniran sadržaj spašava na disk (lokalni ili mrežni) u željenom formatu.

Print štampa na printeru.

SKENIRANJE SA AUTOMATIC DOCUMENT FEEDER-a Postavljanje papira na feeder, program automatski detektuje i omogu ćava promenu automatskog izbora Output Type, pa format dokumenta, i daje mogućnost izbora Scan To programa za dalju obradu i Scan .

NAPOMENA:Program HP Precission Scan Pro 3.0 ima odličan help koji treba koristiti !

ENERGOPROJEKT ENTEL MIS Služba 2
SKENIRANJE PREKO DUGMIĆA Skeniranje može početi aktiviranjem preko dugmića.
Odabrano dugme aktivira optimizovane i unapred
definisane  parametre za skeniranje i aktivira programe za
daljnju obradu.
•   E-mail – pre pritiskanja ovog dugmeta potrebno je
proveriti i namestiti preko switch dugmeta opciju
Email document / Email Photo. Tada pritisnuti E-
mail dugme, čime će startovati skeniranje i kao
rezultat se pojaviti otvorena nova poruka u Eudori
Pro i kao attachment zakačen skenirani dokument ili
slika. Potrebno je uneti e-mail adresu i subject i
jednostavno sa komandom Send poslati poruku.
•   Fax – Ne postoji trenutno programska podrška ove
opcije
•   Copy- Pre pritiskanja ovog dugmeta potrebno je
proveriti i namestiti preko switch dugmeta opciju
Color / B/W copy u zavisnosti od printera na kome
se želi štampati kopija. Može se namestiti i broj
kopija. Tada pritisnuti Copy dugme, čime će
startovati forma za izbor printera i broja kopija  i kao
rezultat se odštampan dokument na odabranom
mrežnom štampaču.
•   HP Scanning Software – aktivira se program HP
prcission Scan  Pro 3.0
•   Edit text – Pritskom ovog dugmeta počinje
skeniranje dokumenta a kao rezultat se otvara tekst
procesor (Word). Tekst treba prekontrolisati i
primećeno je da ne prepoznaje naša Yu slova
(č,ž,š…)
Napomena : Postavljeni automatski parametri za dugmiće
se mogu menjati kroz program HP ScanJet Utilities.
KAKO ODABRATI OUTPUT • Kolor fotografije ili crteži sa mnogo međutonova-koji će se
TYPE štampati na kolor printeru, prikazivati na monitoru
setovanom na milion boja ili prikazivati na WEB-u u .JPG
• ili .PNG formatu: True Color(16.7 million colors)
Kolor fotografije ili crteži u  više tonova- koji će se štampati
na kolor printeru, slati preko E-maila, upotrebiti u
programima koji zahtevaju što manju veličinu fajla ili
• pregled sa ekrana: 256-Color(Optimized palette)
Kolor fotografije ili crteži u  više tonova- koji će se štampati
na crno-belom printeru: Grayscale
•   Crno-belo fotografije ili crteži u više tonova – koji će se
koristiti u bilo kom obliku: Grayscale
•   Crno-beli crteži bez tonova – koji će se ubacivati u druge
programe bez  promene veličine crteža: Black-White
Bitmap
•   Crno-beli crteži bez tonova – koji će se koristiti u druge
programe sa  promene veličine crteža u drugim programima:
Black-White Scalable
•   Bilo kakva slika koja će se spašavati u GIF formatu –256
Color (web palette)
•   Tekst koji treba menjati u tekst procesorima: Editable
Text(OCR)
•   Tekst koji se može menjati sa slikama : Text and Image
•   Kolor crteži ili logotipi bez mnogo tonova-koji su uglavnom
koncentrisani oko jedne boje a predviđeni za bilo kakvu
• daljnju upotrebu : Spot Color (16-Color)
Kada nismo sigurni u izbor:   Help me choose

Skeneri i štampači i njihove osobine

KAKO ODABRATI FORMAT ZA SPAŠAVANJE SKENIRANOG

Formati slika:

Bitmap (.BMP)-većina Windows programa prepoznaje ovaj format

TIFF(.TIF)-obično ga kreiraju skeneri, a podržavaju programi koji rade sa fotografijama i slikama i vidljiv je na različitim platformama)Windows, Unix, itd)

TIFF compressed (.TIF) – komprivani TIF fajl

JPEG(.JPG)-komprimovana slika, teži što manjoj veličini i brzini uz što manji gubitak kvaliteta slike. Podržava se kao standard na WEB stranicama i vidljiv je na različitim platformama. Jedan od najpopularnijih formata. Ne može biti korišćen uz izbor 256-color output types.

GIF(.GIF)-komprivona slika, prikazuje sa na WEB-u i na različitim platformama. Ne može se koristiti uz izbor TrueColor Output Type.

Flash Pix (.FPX)-sadrži celu sliku ali i nekoliko kopija iste slike u nižim rezolucijama i programi koji ga podržavaju automatski prikazuju optimalnu kopiju za određeni slučaj. Ne može biti korišćen uz izbor 256-color output types.

PCX image (.PCX)-format koji koruiste Windows Painbrush i Paint

PNG (.PNG)-komprimovana slika koja može da zameni GIF i upotrebljava se u sličnim situacijama.

Windows Metafile (.WMF) – format koji se upotrebljava za vektorske crteže (slike) za Windows programe. Moguće ga je koristiti jedino uz

izbor Black/White Scalable (vector) Output Type. Tekst ili tekst-slika formati

PDF (.PDF) –format koji se upotrebljava za dokumente koji sadrže tekst, slike, fotografije i crteže. Adobe Acrobat Reader se upotrebljava za pregledanje ovakvih dokumenata. Ukoliko dokument nije predviđen za promene, najbolji je izbor zbog male veličine i istog izgleda na različitim platformama .

Skeneri i štampači i njihove osobine

Rich Text (.RTF)-upotrebljava se za dokumente koji sadrže tekst ili tekst i slike. Ovakav format podržavaju mnogi tekst procesori pa mu se sadržaj može dalje menjati.

HTML(.HTM)-upotrbljava se za prikaz tekstualnih i grafičkih elemenata na WEB-u. Tekst se prikazuje kao promenjivi html objekti, a grafike se spašavaju kao pojedinačni JPG ili GIF fajlovi.

Text (.txt) – Upotrebljava se samo za tekst i moguć je jedino uz izbor Editable Text(OCR) Output Type. Rezultat je neformatirani ASCII tekst koji je pogodan za promenu u bilo kojem tekst programu.

Štampač

Štampač je uređaj kojim se podaci (slika, tekst ili oboje) ispisuju sa računara na papir. Sa digitalnim fotoaparatima pojavili su se štampači koji ne koriste računar za ispisivanje slika, već je moguće odštampati sliku direktno iz memorije fotoaparata.

Skeneri i štampači i njihove osobine

Instalacija

Idi na Start > Printers and Faxes.

Dupli klik na ‘AddPrinter’.

Skeneri i štampači i njihove osobine

Klik na ‘Next’

Opcija  “A network printer, or a printer attached to another computer” je automatski pristup..

Klikni na  ‘Next’ I t ices vidjeti sljedeci prozor

Skeneri i štampači i njihove osobine

Connect to a printer on the Internet or … (greyed out)

Odaberi prvu opciju:

If you know the name or location of the printer, fill it in and press ‘Find Now’.

.

Skeneri i štampači i njihove osobine

Choose whether you want to install the printer as default printer or not and .

Značenje opcija na skeneru

  1. On / Off Solid zeleno svjetlo kada je spreman.
    Treperi zeleno kad je pisač zauzet (početak gore, kopiranje, ispis,
    skeniranje, ili izvođenja održavanja).
    Bljeska crveno kada postoji greška.
    Solid amber kad postoji neuspjeh koji zahtijeva potporu od kupca
    usluga.
    Ne svijetli kada je moć je isključeno.
  2. On / Off
    gumb
    Zavrtač Kodak ESP · 3 All-in-One Printer i isključiti.
    Ako je pisač zauzet obradom posao, pritiskom na tipku On / Off otkazuje posao
    i pretvara pisač.
  3. Provjerite Black
    Ink svjetlo
    Bljeska vrlo sporo kad uložak je nisko na tinte.
    Bljeska kada treba zamijeniti cartridge.
    Brzo bljeska kad patrona nedostaje ili nije pravilno umetnuta.
  4. Provjerite Color
    Ink svjetlo
    Bljeska vrlo sporo kad uložak je nisko na tinte.
    Bljeska kada treba zamijeniti cartridge.
    Brzo bljeska kad patrona nedostaje ili nije pravilno umetnuta.
  5. Provjera
    Papir svjetlo
    Bljeska kada:
    Od papira
    Zastoj papira
    Pogrešan veličina papira
  6. Odustani
    gumb
    Otkazuje kopirati, ispisivati, skenirati ili operacija
  7. Skandirati što gumb Pokreće skenirati posao i šalje skenirane slike na računalu.

8.    Količina prikaz Prikazuje koliko primjeraka će biti proizvedena (1 do 9).

9.    Količina gumb Odabir broj kopija ispisa (1 do 9).

10.  Crno svjetlo Označava kopije će se ispisati u crno-bijele i koristiti samo crna tinta (grayscale).

11. Boja svjetla Označava kopije će se ispisivati u boji kada original je u boji

12. Kopiranje u boji gumb Zamijeni Black & White (grayscale) i Boja primjeraka. zadana je boja.

13. 100% svjetlosti Označava veličinu ispisa će se uskladiti veličinu originalne

14. Podesi prema strain svjetlo Označava veličinu ispisa se podesi prema strani

15.  Kopiraj Ispis Veličina gumb Zamijeni ispis veličine od 100% i podesi prema strani. Zadana je
100%. 100% proizvodi 1:1 kopiju, ako je izlazni rad iste veličine ili veći od originalne. Fit to page                  ispunjava izlaz stranicu sa slike, stvarajući granice print

16. Copy Nastavi Pokreće kopiju posao koristeći odabrane količinu, veličinu, boju i postavke. Resumes posao kad se obnavlja se pogreška. Korisnik

Skeneri i štampači i njihove osobine

Vrste

Laserski (engl. Laser) štampači štampaju na papir pomoću lasera, koji osvetljava bubanj i time naelektriše površinu bubnja. Zatim bubanj prolazi kroz toner gde se na naelektrisane delove bubnja lepe fine čestice mastila u prahu, papir prelazi preko bubnja i prah ostane na papiru. Na kraju papir prolazi kroz grejač koji zapeče prah na papiru. Najefikasniji je u ispisivanju tekstova, jer postiže mnogo veće brzine od igličnih štampača (od 4-20 stranica u minuti). Postoje i laserski štampači u boji.

Mlazni (engl. Inkjet) štampači (sa mastilom) štampaju tako što iz rezervoara mastila (engl. cartridge) mlazom gađaju papir: u svakoj sekundi ispali se oko 50,000 kapljica mastila. Postoje rezervoari za crnu i kolor štampu. Mlazni štampači su najefikasniji za štampanje slika u boji, jer se mogu kupiti već za nekoliko hiljada dinara.

Matrični (ili iglični – engl. Dot-Matrix) štampači štampaju pomoću iglica, koje preko trake s bojom udaraju u papir. Najefikasniji su za ispisivanje dokumenata u više kopija. Zbog sporosti i velike buke koju proizvode, ovi štampači se danas sve manje koriste. Matrični štampači štampaju jednom bojom, u zavisnosti od trake koju koristimo.

Štampači sa direktnim zagrevanjem štampaju tako što zagrevaju papir koji menja boju pod uticajem toplote. Primer ovakve vrste štampača su telefaks uređaji (u zadnje vreme postali su rašireni i mlazni telefaks uređaji, jer faksovi koji su ispisani na papiru osetljivom na toplotu vremenom blede).

PRINTERI su uređaji za ispis informacija iz računala na papir ili neki drugi printabilnimedij. Jedna su od najčešće korištenih izlaznih jedinica na računalu. Trenutno se u upotrebi nalazi veliki broj raznih vrsta printera koje dijelimo na:

1.Printeri sa udarcem

Printeri s udarcem još se zovu i printeri s dodirom, a to su printeri koji na papiru ostavljaju traguz pomoć mehaničkog udarca. Takav se način otiskivanja znakova koristio već na prvim strojevima.

U skupinu printera s udarcem spadaju:

printeri s polugom
printeri s bubnjem
printeri s metalnom vrpcom ili lancem
printeri s iglicama (matrični)
printeri s lepezom ili češljem

2. Printeri bez udarca

Ovi printeri predstavljaju takvu vrstu printera koji ispisuju znakove na medij bez mehaničkog udarca. Ovakav način otiskivanja znakova je nešto noviji i ima prednost u odnosu na printere s udarcem.

U skupinu printera bez udarca spadaju:

inkjet printeri
laserski printeri
termalni printeri
sublimacijski printeri
solid-ink printeri

Skeneri i štampači i njihove osobine

Printeri se dalje dijele na linijske i serijske.

Linijski printeri

su kompjuterski izlazni uređaji koji u jednom ciklusu rada ispisuju jednu liniju teksta (od 80 do 160 znakova). Brzina pisanja linijskih printera je od 150 do 3000 linija u minuti. Prije ispisa svi znakovi linije moraju se nalaziti u unutrašnjem spremniku linijskog printera, a nakon ispisa pojedine linije poseban mehanizam pomiče papir tako da se može ispisati nova linija. Ispis znakova linije ostvaruje se istovremeno na više načina.

Serijski printer

znak po znak u redoslijedu kako se pojavljuje u retku teksta.   Ispis teksta može biti s lijeva na desno i s desna na lijevo, čime se izbjegava nepotreban povrat glave printera na početak retka. Serijski printeri pomiču glavu za pisanje uzduž linije koju ispisuju, a samo pisanje se ostvaruje jednom od tehnika pisanja.                                                                                    Brzina pisanja je puno manja od brzine pisanja linijskih printera. Najviše se upotrebljavaju za ispis kratkih redaka (npr. adresa).

Najpoznati proizvodjaci printera i skenera

informatika i informatička tehnologija se razvijaju munjevitom brzinom pa isto tako i printeri koji su također dio toga. Gotovo svakodnevno raznorazni proizvođači printera na tržište «izbacuju» nove modele te se također iz dana u dan pojavljuju novi proizvođači.

Najpoznatiji proizvođači su:

Canon
HP (Hewlett-Packard)
Apple
Brother
Epson
Fujitsu
Konica Minolta
Lexmark
OKI
Samsung
Xerox

Skeneri i štampači i njihove osobine

Inkjet printeri (tintni) su najrasprostranjeniji princip izrade printera. Prvi tintni printeri su se pojavili 1976. godine. Spadaju u printere bez udarca. Ovi printeri daju mogućnost višebojnog ispisa za povoljniju cijenu uređaja.                                                                                                   Podaci se ispisuju preko inkjet glave koja uzima boju iz spremnika u printeru i prenosi je na papir. Inkjet printeri su po cijeni jedni od najpovoljnijih tipova printera. Sporije ispisuju od laserskih printera i baš zbog toga se preporučuju osobama koji će koristiti printer u svom domu za osobnu upotrebu. Koriste tintu na bazi vode koja se brzo suši i niz mlaznica koje raspršuju tintu na površinu papira. Današnji printeri imaju glave koje sadrže izmedu 300 i 600 mlaznica od kojih je svaka promjera kao i ljudska vlas, odnosno približno 70 mikrona.

Način rada

Princip ispisa inkjet printera se zasniva na matričnom printeru. Točkice se dobivaju brizganjem tinte kroz niz mlaznica bez fizičkog dodira glave i papira. Ispis je moguć u crno-bijeloj tehnici ili u boji na papirnatim ili folijskim medijima, odnosno na svim medijima koji se fizički mogu uvući u mehanizam printera. Nedostatak je najčešće neotpornost boje na vodu i nepostojanost boja izloženih svjetlu, dok je kod profesionalnih printera taj problem riješen što je naravno i skuplje. Postoje dva načina rada ovog printera, odnosno tinta se može brizgati na dva načina:

Namjena

Solid-ink printeri se koriste prvenstveno za ispis fotografija. Fotografije dobivene pomoću solid-ink printera savršeno su glatke, sjajne, boje su vrlo žive, a gotovo da je za kvalitetu slike nebitno kakav je papir na kojem će slika biti ispisana. No, ovakav ispis ima jednu vrlo negativnu stranu. Ispis je termički nestabilan pa je nekoliko minuta na izravnom suncu dovoljno da bismo uništili bilo koju sliku. Tu je i velika osjetljivost na mehanička oštećenja- nepažljivo prelaženje nekim tvrdim predmetom ili primjerice noktom može sastrugati boju s površine papira.

Način rada

Solid-ink printeri za ispis koriste tintu koja je po svojim karakteristikama vrlo slična vosku te se topi i nanosi na papir. Već u trenutku kada printer punimo bojom, postaje jasno da ovdje nije riječ ni o kojoj klasičnoj tehnici. Boje, naime, dolaze u obliku nepravilno oblikovanih komada, čiji oblik ovisi o tome o kojoj je boji riječ. Sama boja nema nikakvu zaštitu, nego je u biti grumen tvrde mase slične vosku, koji ubacujemo u za to predviđeni pretinac.

Namjena

Sublimacijski printeri nisu pogodni za ispis teksta ili linijske grafike. Na sintetičkim, grafičkim tvorevinama u pravilu pokazuju porazne rezultate te imaju vrlo nisku razlučivost, ali iz njih ”prave” fotografije izlaze u Skeneri i

štampači i njihove osobine

zapanjujuće privlačnom i dojmljivom izdanju. Oni su idealno rješenje za sve korisnike željne brzog, lakog, kvalitetnog, prenosivog i istovremeno relativno isplativog ispisa na mali format. Također, koriste se u profesionalnim grafičkim studijima kao uređaji za probni tisak i kao uređaji za tiskanje na velikim formatima.

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava / Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava / Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava / Promijeni )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Odjava / Promijeni )

Povezivanje na %s

%d bloggers like this: